Svijet na rubu nuklearnog rata: Vojnici se naoružavaju buzdovanima i kopljima, ispaljeni prvi meci: Zaoštrava se sukob na granici

Tuče kamenjem, šakama i naguravanjem obilježile su sukobe vojnika na indijsko-kineskoj granici posljednjih mjeseci. Sukobi se na prvi pogled mogu činiti kao banalna razmirica u kojima se tuče i po 600 muškaraca. Ali, tenzije između dviju nuklearnih sila, Indije i Kine, sve su veće i stvari se sve više kompliciraju. Toliko se kompliciraju da je prvi put ovoga tjedna nakon 45 godina ispaljen metak.

Tijekom večeri 7. rujna kineske i indijske trupe sučelile su se duž granice. Prema kineskim državnim medijima Global Times, indijske su trupe ilegalno prešle spornu himalajsku granicu i pucale “provokativnim” upozoravajućim hicima. Zhang Shuilija, glasnogovornik Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLA), rekao je da je indijski potez ‘’ozbiljno prekršio srodne sporazume koje su postigle obje strane te je podle naravi’’. Indija je odbacila optužbe i optužila kineske trupe da su pucale u zrak tijekom sučeljavanja u regiji Ladakh. Indija krivi Peking da njihove vojne snage dižu tenzije na granici, no Kina uporno odbija te optužbe. Indijsko stajalište jest da Kina nema pravo ubijati njihove vojnike i otimati indijsku zemlju.

Teren
I tako se obje strane sukobljavaju oko istih narativa još od svibnja kada je izbio prvi sukob u 2020. godini. Analitičari smatraju da niti jedna strana ne želi rat, ali niti jedna strana nije voljna odstupiti od njega zbog simboličkih i psiholoških posljedica.

A kako bi shvatili koje su to posljedice, moramo zaviriti u teritorij visoko u planinama Himalaje. Na nadmorskoj visini od 6500 metara prevladavaju krivudave ceste, oštri planinski teren i temperature ispod nule. Za pristup nekim dijelovima potrebna je posebna oprema za disanje. Duž njega proteže se de facto granica dviju nacija poznate kao Linije stvarne kontrole (LAC). Dvije države dijele 3488 kilometara granice, što je ujedno najduža sporna granica na svijetu. Većina područja je i dalje neriješena.

Dvije države zajednički polažu prava na područja Ladakha/Aksai China, Sikkima te Arunachal Pradesha. Kina još uvijek tvrdi da je oko 90.000 četvornih kilometara njezina teritorija pod indijskom kontrolom. Neki Kinezi neformalno nazivaju taj dio ‘’Južni Tibet’’. S druge strane, Indija polaže pravo na suverenitet nad 38.000 četvornih kilometara visoravni Aksai Chin.

Tenzije
Dvije civilizacije među sobom se nisu sukobljavale tisućama godina, sve do 20. stoljeća kada je zavladala geostrateška važnost ovog područja. Korijen sukoba potječe od 1914., kada je britanski administrator za Indiju Sir Arthur Henry McMahon nacrtao na karti liniju granice kako bi riješio tadašnji spor između Tibeta i sjeveroistočne regije Indije na konvenciji u Simli 1914. godine.

McMahonovu liniju nisu prihvatili Kinezi koji su smatrali Tibet svojim teritorijem još od vremena dinastije Qing koja je vladala od sredine 17. stoljeća do 1912., kada je abdicirao posljednji kineski car.

Linija nije stvarala probleme sve do događaja Prvog i Drugog svjetskog rata kada su se definirali novi odnosi. Indija postaje nezavisna 1947. godine i nasljeđuje granicu od Britanaca. A 1949. Kina proglašava Narodnu Republiku Kinu te komunistička vlast vrši uspješnu invaziju na Tibet. Sporno pogranično područje tada postaje problem Kine i Indije.

Rat oko granice, za osvajanje sjeveroistočne indijske države Arunachal Pradesh, vodio se 1962. godine. Nakon primirja, Indija i Kina uglavnom su izbjegavale granične sukobe. Granični protokoli dogovoreni nakon nekoliko rundi pregovora u velikoj su mjeri sprečavali nasilje. Ali tenzije su periodično rasle.

Jedan od sukoba posljednjih desetljeća bio je onaj u regiji Doklam. Granični spor 2017. godine između Kine i Butana trajao je dva mjeseca nakon što je indijska vojska poslala trupe da zaustave Kinu koja je krenula s gradnjom ceste. Nakon Doklamskog spora, obje strane sklopile su dogovor u prosincu 2018. godine u kineskom gradu Wuhan. Tada su uspostavite telefonsku liniju između indijske vojske i PLA Kine kako bi se izbjegli sukobi duž LAC-a.

Izvješća
Sve u svemu, privremena sučeljavanja između graničnih trupa nisu novost između Indije i Kine. Razlog zašto dvije strane nisu koristile oružje, je sporazum iz 1996. o zabrani korištenja vatrenog oružja duž linije stvarne kontrole kako bi se izbjegla eskalacija nasilja.

Prvi ovogodišnji izvještaji o tučnjavama na Himalaji stigli su još 5. svibnja. U sukobu je sudjelovalo oko 150 vojnika i nekoliko je pretrpjelo lakše ozljede kada je došlo do prepucavanja na jezeru Pangong Tso u regiji Ladakh. Vojnici su se sukobili željeznim šipkama, kamenjem i palicama. Nekoliko dana kasnije, 9. svibnja, deseci kineskih i indijskih vojnika ozlijeđeni su u borbama i bacanju kamenja kada je izbila još jedna tučnjava na prijevoju Nathu La u indijskoj državi Sikkim.

U lipnju je Indija bila u šoku nakon najkrvavijeg okršaja s Kinom u posljednjih 60 godina prilikom kojega je ubijeno 20 indijskih vojnika. U okršaju u kojem se tuklo oko 600 muškaraca u dolini rijeke Galwan, indijski vojnici su odguravani s litica i padali u zaleđenu rijeku. U kolovozu izvještaji o smrti tibetanskog pripadnika jedinice specijalnih snaga koji je zagazio na minu u blizini indijsko-kineske granice doveli su do novih napetosti i optužbi za međusobni nelegalni prelazak granice. Prošloga tjedna kineski vojnici oteli su petero indijskih civila iz pogranične zone.

Mnogi za pokretanje najnovijih sukoba krive pojačanu aktivnost Indije u izgradnji cestovne infrastrukture u blizini granice. Stručnjaci pak tvrde kako je nadogradnja obrane Indije u blizini granice u Ladakhu i prošlogodišnja promjena statusa Kašmira pokrenula najnoviji kineski pomak.

Zapad
Ministri obrane dviju zemalja proteklog tjedna susreli su se u Moskvi. Ministar za nacionalnu sigurnost Wei Fenghe je odgovornost sveo u “potpunosti na indijsku stranu” i rekao da će kineska vojska braniti “svaki centimetar teritorija”. Indijski ministar obrane Rahnath Singh rekao je da je važno nastaviti diplomatski i vojni dijalog te komunikaciju između dviju zemalja.

Čini se da kineska vlada nije voljna pregovarati. Nakon unutarnje pobjede nad pandemijom koronavirusa izaziva tenzije u Južnokineskom moru, obnavlja trgovinski rat sa SAD-om, vrši pritisak na Tajvan i uspostavlja veću moć nad Hong Kongom. Ne treba zaboraviti da je Indija važni saveznik SAD-a. Satelitske snimke pokazuju vojne akcije i vježbe na obje strane. U zemljama gdje kineski predsjednik Xi Jinping posjeduje barem 290 bojevih glava, dok indijski premijer Narendra Modi također oprema svoj nuklearni arsenal, nikome neće odgovarati da kamenje i palice zamijene neki drugi oblik oružja.

izvor: jutarnji.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *